Приказ основних података о документу
Efikasnost bioloških preparata u zaštiti paprike od prouzrokovača bakteriozne pegavosti lišća (Xanthomonas euvesicatoria)
dc.creator | Gavrilović, Bojana | |
dc.creator | Ugrinović, Milan | |
dc.creator | Adamović, Jelena | |
dc.creator | Obradović, Aleksa | |
dc.date.accessioned | 2023-12-12T08:47:11Z | |
dc.date.available | 2023-12-12T08:47:11Z | |
dc.date.issued | 2023 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-83017-42-3 | |
dc.identifier.uri | http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/806 | |
dc.description.abstract | U cilju proučavanja efikasnosti bioloških preparata u zaštiti paprika od prouzrokovača bakteriozne pegavosti lišća (Xanthomonas euvesicatoria), tokom leta 2023. godine, postavljen je ogled u stakleniku Instituta za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci. Proučavana je efikasnost komercijalno dostupnih bioloških preparate Serenade ASO, Erwix, Bakterije, Ekstrasol i Bacillomix. Kao standard korišćen je preparat na bazi bakar-hidroksida (Everest). Proučavanja su obavljena na sorti paprike Paraćinka. Preparati su primenjeni u sledećim koncentracijama: Serenade ASO (4%), Erwix (2%), Bakterije (1,5%), Ekstrasol (1%), Bacillomix (1%) i Everest (0,5%). Eksperimentalni dizajn ogleda je potpuno slučajan plan u tri ponavljanja sa sledećim tretmanima: (a) biljke tretirane pojedinačnim preparatima i nakon dva sata inokulisane suspenzijom bakterija; (b) biljke tretirane samo suspenzijom bakterija (pozitivna kontrola); (v) biljke tretirane vodom (negativna kontrola). Inokulacija je vršena u fenofazi 8-9 listova ručnom prskalicom sojem bakterije X. euvesicatoria KFB 1 (10ˉ8 cfu/mol). Nakon tretmana, biljke su pokrivene plastičnim kesama, radi održavanja visoke vlažnosti u trajanju 48 časova. Prvi simptomi su uočeni 10 dana nakon inokulacije, a efikasnost preparata ocenjena je 3 nedelje posle inokulacije. Indeks oboljenja izračunat je preko površine nekrotičnih pega na lišću, pomoću Horsfall-Barratt skale, a efikasnost proučavanih baktericida izračunata je korišćenjem Abbott-ove jednačine. Za statističku obradu korišćena je metoda analize varijanse, a za pojedinačna poređenja tretmana korišćeni su Dunnett-ov i Duncan-ov test. Intenzitet zaraze u kontroli je iznosio 53%. Na osnovu dobijenih rezultata zaključuje se da je najefikasniji bio preparat na bazi bakar-hidroksida (96%), dok su biološki preparati ispoljili slabiji stepen efikasnosti: Serenade ASO (71%), Bakterije (61%), Ekstrasol (61%), Erwix (55%), Bacillomix (54%). Među biološkim preparatima nije bilo statistički značajne razlike dok je standardni tretman ispoljio značajno višu efikasnost. Treba naglasiti da je eksperiment izveden u stakleniku bez klimatizacije pri visokim spoljnim temperaturama, što je moglo nepovoljno uticati na efikasnost preparata baziranih na biološkim agensima. Stoga je u cilju poboljšanja efikasnosti ovih preparata, prilikom narednih ogleda, neophodno obezbediti kontrolisane uslove, a takođe treba proučiti i različito vreme primene, kao i integraciju sa drugim merama zaštite. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Beograd: Društvo za zaštitu bilja Srbije | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200216/RS// | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/inst-2020/200116/RS// | sr |
dc.rights | restrictedAccess | sr |
dc.source | Zbornik rezimea radova/XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor | sr |
dc.subject | Xanthomonas euvesicatoria | sr |
dc.subject | biološka zaštita | sr |
dc.subject | bakar-hidroksid | sr |
dc.title | Efikasnost bioloških preparata u zaštiti paprike od prouzrokovača bakteriozne pegavosti lišća (Xanthomonas euvesicatoria) | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | ARR | sr |
dc.citation.epage | 43 | |
dc.citation.spage | 42 | |
dc.description.other | Poster rada nalazi se na [https://rivec.institut-palanka.rs/handle/123456789/819] | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_806 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |