Приказ основних података о документу

Uticaj združenog useva žitarica + grašak na indeks klasa jarih formi pšenice, tritikale, ovsa i indeks mahune graška

dc.creatorGrčak, Milosav
dc.creatorGrčak, Dragan
dc.creatorŽupunski, Vesna
dc.creatorJevtić, Radivoje
dc.creatorLalošević, Mirjana
dc.creatorRadosavac, Adriana
dc.creatorKondić, Danijela
dc.creatorŽivić, Jelica
dc.creatorPaunović, Aleksandar
dc.creatorZečević, Veselinka
dc.creatorMićanović, Danica
dc.creatorKnežević, Desimir
dc.date.accessioned2021-08-04T11:54:12Z
dc.date.available2021-08-04T11:54:12Z
dc.date.issued2019
dc.identifier.issn0354-9542
dc.identifier.urihttp://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/253
dc.description.abstractAdvantages or disadvantages of intercropping system can estimate through expression of components of yield on the base of values of productive organs (spike, pod). The aim of this work was study of variation of spike index in cereals species and pods index in pea of spring intercropping. For investigation included spring species of small grains: wheat, triticale, oat and spring legume pea. The investigation was carried out in field condition in experiment with randomised block design of 5m2 plots, with 4 replications. Each species (cereals and pea) were sown sole and in intercrops wheat+pea, triticale+pea and oat+pea. At the maturity stage used 40 plants (10 plants/replication) for determining harvest index of spike in cereal species and index of pea pods on the base of analysis of spike mass and pod mass and seed mass spike-1 and seed mass pod-1 . Seed mass spike-1 of small grains species genotypes variate in ratio of 0.85 g (wheat+pea) and 1.59 g (oat intercrops) with average 1.19 g for all crops of cereals and variant of cultivation. The spike mass variate in range of 1.37 g (triticale intercrop) and 2.23 g (wheat intercrops) with average 1.72 g for all cereals and variant of cultivation. Harvest index of spike variate between 62.5% (triticale sole) and 89.2% (oat sole). The value of spike mass was the higher in wheat intercrops than in wheat sole, while for triticale and oat spike mass is lower in intercrops. In the same of analyzed small grain species, seed mass was the higher in sole crops than in mixture with pea. The spike index, only in intercrop triticale+pea (63.2%) was slightly higher than in single crop of triticale (62.5%). Pod mass and seed mass pod-1 of pea was the higher in pea intercrops than in pea sole. The highest pod mass was in intercrop pea+triticale (0.72 g) and the least in single crop of pea (0.45 g) with average 0.62 g for all crops. The highest seed mass pod-1 was the highest intercrop pea+triticale (0.56g) and the least in monocrop of pea (0.32 g) with average 0.46 g for all crops. Harvest index of pod variate in ratio 68.0% (pea single) and 77.% in pea/triticale intercrop. Pod index of pea in mixture with each small grains species genotypes was higher than in pea's monocrop. On the base of result we can conclude that intercropping cereals + pea, have positive effect on spike and pod characteristics which values were higher in majority of studied intercrops than in monocrops.en
dc.description.abstractPrednosti i nedostaci združenih useva mogu se oceniti prema ispoljavanja komponenti prinosa na osnovu vrednosti produktivnih organa (klas, mahuna). Cilj ovog rad je izučavanje varijabilnosti žetvenog indeksa klasa pšenice, tritikalea, ovsa i žetvenog indeksa mahune kod graška gajenim u pojedinačnim i združenim usevima. U istraživanja je uključen po jedan genotip jarih formi pšenice, tritikalea, ovsa i graška. Eksperiment je izveden na oglednom polju Rimski šančevi u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. Genotipovi strnih žita i graška su sejani na parcelicama 5 m2 u 4 ponavljanja u monokulturi i u združenoj setvi pšenica + grašak, tritikale + grašak i ovas+grašak. U vreme fiziološke zrelosti vršena je žetva biljke koje su korišćene za analizu osobina klasa i metlice kod strnih žita i osobina mahune kod graška. Za analize je korišćeno 40 biljaka (10 biljaka po ponavljanju) za svaki genotip iz pojedinačnih i združenih useva. Analizirane su osobine: masa klasa, masa semena po klasu, masa mahune i masa semena po mahuni. Na osnovu vrednosti ovih osobina izračunat je žetveni indeks klasa kod pšenice, tritikalea i ovsa kao i žetveni indeks mahune kod graška. Masa klasa je varirala između 1.37 g kod tritikalea u združenom usevu sa graškom, do 2.23 g kod pšenice u združenom usevu sa graškom, a prosečna masa klasu za sve genotipove u obe varijante gajenja je iznosila 1.72 g. Masa semena po klasu je varirala od 0.85 g kod pšenice u združenom usevu (pšenica+grašak) i u do 1.52 g kod ovsa u združenom usevu sa graškom, a prosečna masa semena po klasu za sve genotipove u obe varijante gajenja je iznosila 1.19 g. Žetveni indeks klasa je bio najmanji 62.5% kod tritikalea u pojedinačnm usevu a najveći kod ovsa 86.5% takodje u monokulturi. Vrednosti mase klasa i mase semena po klasu su bile različite u zavisnosti od vrste strnih žita i načina setve i gajenja useva. Masa klasa kod pšenice u združenom usevu sa graškom je bila veća nego kod pšenice u pojedinačnom usevu. Kod tritikalea i ovsa masa klasa je bila veća u pojedinačnom usevu nego u njihovom združenom usevu sa graškom. Masa semena po klasu kod pšenice, tritikalea i ovsa bila je veća u pojedinačnom usevu nego u njihovom združenom usevu sa graškom. Žetveni indeks klasa u monokulturi: kod pšenice (71.9%) je bio veći nego u združenom usevu pšenica+grašak (70.8%), kod tritikalea (65.3%) je bio veći nego u združenom usevu (tritikale+grašak) i kod ovsa (89.2%) je bio veći nego u združenom usevu sa graškom (88.1%). Kod graška, masa semena po mahuni je varirala od 0.33 g u pojedinačnom usevu do 0.57 g u združenoj setvi sa tritikaleom, a prosečna masa semena po mahuni u oba sistema gajenja bila 0.46 g. Masa mahune je bila najmanja kod graška u pojedinačnom usevu 0.45g a najveća 0.72 g u združenom usevu sa tritikaleom, a prosečna vrednost mahune u svim varijantama gajenja je iznosila 0.59 g. Žetveni indeks mahune je varirao između 72.9% u pojedinačnom usevu graška i 79.4% u usevu združene setve graška i ovsa. Vrednosti za masu mahune, masu semena po mahuni i žetveni indeks mahune su bile veće u združenim usevima graška sa pšenicom, tritikaleom i ovsom ali nizi bile značajno različite. Dobijeni rezultata, ukazuju da združena setva graška i strnih žita ima pozitivan efekat na ispoljavanje većih vrednosti osobina klasa i osobina mahune.sr
dc.publisherUniverzitet u Kragujevcu - Agronomski fakultet, Čačak
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Technological Development (TD or TR)/31007/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by/4.0/
dc.sourceActa agriculturae Serbica
dc.subjectspike indexen
dc.subjectpod indexen
dc.subjectintercropsen
dc.subjectcerealsen
dc.subjectpeaen
dc.subjectžetveni indeks klasasr
dc.subjectŽI mahunesr
dc.subjectstrna žitasr
dc.subjectgrašaksr
dc.subjectzdružena setvasr
dc.titleEffect of cereals + pea intercropping on spike index of spring wheat, triticale, oat and pods index of peaen
dc.titleUticaj združenog useva žitarica + grašak na indeks klasa jarih formi pšenice, tritikale, ovsa i indeks mahune graškasr
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY
dc.citation.epage180
dc.citation.issue48
dc.citation.other24(48): 167-180
dc.citation.rankM24
dc.citation.spage167
dc.citation.volume24
dc.identifier.doi10.5937/AASer1948167G
dc.identifier.fulltexthttp://RIVeC.institut-palanka.rs/bitstream/id/601/1935.pdf
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу