Sortiment i selekcija pasulja (Phaseolus vulgaris L., Savi)
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
S gledišta savremene selekcije i genetike, sorta predstavlja skupinu jedne vrste, koja se odlikuje određenim morfološkim, fiziološkim i poljoprivrednim osobinama. Ustvari, sortu čini zbir genotipova prilagodenih uslovima rejona gajenja, čije potomstvo ispoljava približno istu dužinu vegetacije, stepen otpornosti, visinu rodnosti i ima isti kvalitet. Istovremeno, sorta je nosilac nasleđivanja kompleksa osobina, prema kojima se može jasno razlikovati od drugih sorata svoje vrste.
Posebno, sorta njivskog раsuljа (za proizvodnju semena u punoj zrelosti i osušenom stanju, Field Beans, Dry Beans) oduvek je predstavljala moćno i sigurno sredstvo u rukama proizvođača za povećanje prinosa, obzirom na njegovu opštu osetljivost prema suši i bolestima, kao predstavnika leptirnјаčа. Međutim, izborom odgovarajuće sorte pasulja ne rešava se samo pitanје ukupne proizvodnje, već pre svega zadovoljenje ukusa potrošaca i osnovnih potreba u ishrani stanovništva i sirovine za preradu. Od toga zavisi i nač...in gajenja (mehanizovana obrada i berba), prema tome da li se radi o sortama s čučavim, odnosno povijušavim stablom.
Iako sorta u poljoprivredno-biološkom smislu ima veliki značaj za modernu i rentabilnu proizvodnju pasulja, ipak ne možemo biti zadovoljni s роstojecim sortimentom u nas. U mnogim našim poljoprivrednim rejonima semenski materijal pasulja čini jedno "šarenilo od povijušavih do čučavih sorti i populacija, od najranostasnijih do kasnih formi od varijeteta s okruglim, eliptičnim, ovalnim i bubrežastim semenom, odnosno sorti i populacija koje su pretežno zastupljene s belim, a u manjem broju i obojenim i šarenim semenom; od otpornih do neotpornih genotipova prema suši, bolestima i štetočinama.
Prisustvo tako velikog broja izmešanih formi uzrok je niskih i kolebljivih prinosa, te predstavlja danas ozbiljnu smetnju u proizvodnji pasulja.
Nasuprot tome, srećemo se s malobrojnim izvorima naučnih informacija o selekciji i stvaranju novih sorti pasulja. Tim u vezi, mali je i broj naučnih instituta i eksperimentalnih stanica koji se bave selekcijom pasulja i imaju svoje sorte. Tako, u nas to su Institut za povrtarstvo — Smederevska Palanka, Institut za kukuruz, Beograd—Zemun i Poljoprivredni fakultet —Sarajevo (Rosic, К., Šiskovic, М. 1966; Rosic, R. 1969; Vidović, О. 1964), u Bugarskoj Institut za leptirnjace »Obrazcov Ciflik« Ruse (Нristiforov, I. 1961), u Rumuniji Institut za zrnene i tehnicke kulture (Моrеsan, Т. & Cerpinisan, Т. 1964), u SSSR Institut za kukuruz Dnjepropetrovsku, za poljoprivredna istrazivanja u Krasnodaru i neke eksperimentalne stanice (Genera1ov, F. Р. i saradnici, 1964) i u SAD poljoprivredne eksperimentalne stanice u državama Michigan-u, Nebraska-i, Idaho u Colorado-u i dr. Mimms, L. O., Laumeyer, Ј. W. 1947, Martin, H.J.& Leonard, H.W. 1957).
Uzimajući u obzir rečeno, vidimo, da je u mnogome zapostavljen istraživački rad na selekciji i stvaranju novih sorti njivskog pasulja.
Keywords:
pasulj / selekcijaSource:
Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 1970, 32, 9-10, 527-545Publisher:
- Hrvatsko agronomsko društvo
Institution/Community
Institut za povrtarstvoTY - JOUR AU - Rosić, Krsto AU - Popović, Miroslav AU - Čorokalo, Dragoljub PY - 1970 UR - https://hrcak.srce.hr/clanak/254148 UR - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/620 AB - S gledišta savremene selekcije i genetike, sorta predstavlja skupinu jedne vrste, koja se odlikuje određenim morfološkim, fiziološkim i poljoprivrednim osobinama. Ustvari, sortu čini zbir genotipova prilagodenih uslovima rejona gajenja, čije potomstvo ispoljava približno istu dužinu vegetacije, stepen otpornosti, visinu rodnosti i ima isti kvalitet. Istovremeno, sorta je nosilac nasleđivanja kompleksa osobina, prema kojima se može jasno razlikovati od drugih sorata svoje vrste. Posebno, sorta njivskog раsuljа (za proizvodnju semena u punoj zrelosti i osušenom stanju, Field Beans, Dry Beans) oduvek je predstavljala moćno i sigurno sredstvo u rukama proizvođača za povećanje prinosa, obzirom na njegovu opštu osetljivost prema suši i bolestima, kao predstavnika leptirnјаčа. Međutim, izborom odgovarajuće sorte pasulja ne rešava se samo pitanје ukupne proizvodnje, već pre svega zadovoljenje ukusa potrošaca i osnovnih potreba u ishrani stanovništva i sirovine za preradu. Od toga zavisi i način gajenja (mehanizovana obrada i berba), prema tome da li se radi o sortama s čučavim, odnosno povijušavim stablom. Iako sorta u poljoprivredno-biološkom smislu ima veliki značaj za modernu i rentabilnu proizvodnju pasulja, ipak ne možemo biti zadovoljni s роstojecim sortimentom u nas. U mnogim našim poljoprivrednim rejonima semenski materijal pasulja čini jedno "šarenilo od povijušavih do čučavih sorti i populacija, od najranostasnijih do kasnih formi od varijeteta s okruglim, eliptičnim, ovalnim i bubrežastim semenom, odnosno sorti i populacija koje su pretežno zastupljene s belim, a u manjem broju i obojenim i šarenim semenom; od otpornih do neotpornih genotipova prema suši, bolestima i štetočinama. Prisustvo tako velikog broja izmešanih formi uzrok je niskih i kolebljivih prinosa, te predstavlja danas ozbiljnu smetnju u proizvodnji pasulja. Nasuprot tome, srećemo se s malobrojnim izvorima naučnih informacija o selekciji i stvaranju novih sorti pasulja. Tim u vezi, mali je i broj naučnih instituta i eksperimentalnih stanica koji se bave selekcijom pasulja i imaju svoje sorte. Tako, u nas to su Institut za povrtarstvo — Smederevska Palanka, Institut za kukuruz, Beograd—Zemun i Poljoprivredni fakultet —Sarajevo (Rosic, К., Šiskovic, М. 1966; Rosic, R. 1969; Vidović, О. 1964), u Bugarskoj Institut za leptirnjace »Obrazcov Ciflik« Ruse (Нristiforov, I. 1961), u Rumuniji Institut za zrnene i tehnicke kulture (Моrеsan, Т. & Cerpinisan, Т. 1964), u SSSR Institut za kukuruz Dnjepropetrovsku, za poljoprivredna istrazivanja u Krasnodaru i neke eksperimentalne stanice (Genera1ov, F. Р. i saradnici, 1964) i u SAD poljoprivredne eksperimentalne stanice u državama Michigan-u, Nebraska-i, Idaho u Colorado-u i dr. Mimms, L. O., Laumeyer, Ј. W. 1947, Martin, H.J.& Leonard, H.W. 1957). Uzimajući u obzir rečeno, vidimo, da je u mnogome zapostavljen istraživački rad na selekciji i stvaranju novih sorti njivskog pasulja. PB - Hrvatsko agronomsko društvo T2 - Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva T1 - Sortiment i selekcija pasulja (Phaseolus vulgaris L., Savi) EP - 545 IS - 9-10 SP - 527 VL - 32 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_620 ER -
@article{ author = "Rosić, Krsto and Popović, Miroslav and Čorokalo, Dragoljub", year = "1970", abstract = "S gledišta savremene selekcije i genetike, sorta predstavlja skupinu jedne vrste, koja se odlikuje određenim morfološkim, fiziološkim i poljoprivrednim osobinama. Ustvari, sortu čini zbir genotipova prilagodenih uslovima rejona gajenja, čije potomstvo ispoljava približno istu dužinu vegetacije, stepen otpornosti, visinu rodnosti i ima isti kvalitet. Istovremeno, sorta je nosilac nasleđivanja kompleksa osobina, prema kojima se može jasno razlikovati od drugih sorata svoje vrste. Posebno, sorta njivskog раsuljа (za proizvodnju semena u punoj zrelosti i osušenom stanju, Field Beans, Dry Beans) oduvek je predstavljala moćno i sigurno sredstvo u rukama proizvođača za povećanje prinosa, obzirom na njegovu opštu osetljivost prema suši i bolestima, kao predstavnika leptirnјаčа. Međutim, izborom odgovarajuće sorte pasulja ne rešava se samo pitanје ukupne proizvodnje, već pre svega zadovoljenje ukusa potrošaca i osnovnih potreba u ishrani stanovništva i sirovine za preradu. Od toga zavisi i način gajenja (mehanizovana obrada i berba), prema tome da li se radi o sortama s čučavim, odnosno povijušavim stablom. Iako sorta u poljoprivredno-biološkom smislu ima veliki značaj za modernu i rentabilnu proizvodnju pasulja, ipak ne možemo biti zadovoljni s роstojecim sortimentom u nas. U mnogim našim poljoprivrednim rejonima semenski materijal pasulja čini jedno "šarenilo od povijušavih do čučavih sorti i populacija, od najranostasnijih do kasnih formi od varijeteta s okruglim, eliptičnim, ovalnim i bubrežastim semenom, odnosno sorti i populacija koje su pretežno zastupljene s belim, a u manjem broju i obojenim i šarenim semenom; od otpornih do neotpornih genotipova prema suši, bolestima i štetočinama. Prisustvo tako velikog broja izmešanih formi uzrok je niskih i kolebljivih prinosa, te predstavlja danas ozbiljnu smetnju u proizvodnji pasulja. Nasuprot tome, srećemo se s malobrojnim izvorima naučnih informacija o selekciji i stvaranju novih sorti pasulja. Tim u vezi, mali je i broj naučnih instituta i eksperimentalnih stanica koji se bave selekcijom pasulja i imaju svoje sorte. Tako, u nas to su Institut za povrtarstvo — Smederevska Palanka, Institut za kukuruz, Beograd—Zemun i Poljoprivredni fakultet —Sarajevo (Rosic, К., Šiskovic, М. 1966; Rosic, R. 1969; Vidović, О. 1964), u Bugarskoj Institut za leptirnjace »Obrazcov Ciflik« Ruse (Нristiforov, I. 1961), u Rumuniji Institut za zrnene i tehnicke kulture (Моrеsan, Т. & Cerpinisan, Т. 1964), u SSSR Institut za kukuruz Dnjepropetrovsku, za poljoprivredna istrazivanja u Krasnodaru i neke eksperimentalne stanice (Genera1ov, F. Р. i saradnici, 1964) i u SAD poljoprivredne eksperimentalne stanice u državama Michigan-u, Nebraska-i, Idaho u Colorado-u i dr. Mimms, L. O., Laumeyer, Ј. W. 1947, Martin, H.J.& Leonard, H.W. 1957). Uzimajući u obzir rečeno, vidimo, da je u mnogome zapostavljen istraživački rad na selekciji i stvaranju novih sorti njivskog pasulja.", publisher = "Hrvatsko agronomsko društvo", journal = "Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva", title = "Sortiment i selekcija pasulja (Phaseolus vulgaris L., Savi)", pages = "545-527", number = "9-10", volume = "32", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_620" }
Rosić, K., Popović, M.,& Čorokalo, D.. (1970). Sortiment i selekcija pasulja (Phaseolus vulgaris L., Savi). in Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva Hrvatsko agronomsko društvo., 32(9-10), 527-545. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_620
Rosić K, Popović M, Čorokalo D. Sortiment i selekcija pasulja (Phaseolus vulgaris L., Savi). in Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva. 1970;32(9-10):527-545. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_620 .
Rosić, Krsto, Popović, Miroslav, Čorokalo, Dragoljub, "Sortiment i selekcija pasulja (Phaseolus vulgaris L., Savi)" in Agronomski glasnik : Glasilo Hrvatskog agronomskog društva, 32, no. 9-10 (1970):527-545, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_620 .