Preliminary assessment of the degree of vulnerability and health risk in some fishing waters based on cyanobacteria in 2017

Abstract

Due to increasingly present eutrofication of the aquatic ecosystems comes to frequent occurrence of Cyanobacterial blooms, often followed by the production of cyanotoxins in their cells. Cyanotoxins are very poisonous substances, which when released into the water represent a threat to both aquatic and terrestrial organisms (Sedmak & Svirčev, 2011). The massive accidentally fish kill caused by blooming of cyanobacteria, in Serbia are already known (Đorđević & Simić, 2014; Đorđević et al., 2015). Fish comes into contact with cyanobacteria and their toxins in various ways, which can affect their growth, development, reproduction, survival (Palikova et al., 2007; Drobac et al., 2016). Fish exposure to cyanotoxins can occur in two ways: by active introduction through drinking and consuming of cyanobacterial cells and other organisms that have accumulated cyanotoxins in their tissues, or by direct contact of the epithelial cells with the surrounding water containing toxins (Palikova et al., 2007). Cyanotoxins can accumulate in fish and other hydrobionts organs, and their consuming represent a potential risk to human health.

U uslovima klimatskih promena, sve učestalije opterećenosti nutrijentima u vodama je sve prisutnija pojava cvetanja cijanobakterija koja može da bude praćena produkcijom toksina opasnih po sve vodene organizme. U takvim uslovima širom sveta zabeležena su akcidentna masovna uginuća riba. Toksini, takođe, mogu da se akumuliraju u različitim organima riba i da predstavljaju zdravsteni rizik po ljude koji ih konzumiraju. Analizom zajednice fitoplanktona u 15 akumulacija u Srbiji u periodu od aprila do septembra 2017. godine, zabeleženo je prisustvo 27 taksona Cyanobacteria. iz rodova Aphanizomenon, Aphanocapsa, Aphanothece, Chroococcus, Chrysosporum, Cuspidothrix, Cylindrospermopsis, Dolichospermum, Gloeocapsa, Leptolyngbya, Microcystis, Oscillatoria, Phormidium, Planktolyngbya, Planktothrix, Pseudanabaena, Snowella i Woronichinia. Prema preporukama WHO, u odnosu na brojnost cijanobakterija, praćene ribolovne vode u periodu istraživanja su kategorisane kao vode niskog (Barje, Divljana, Kamenica, Marića bara, Potpeć, Prvonek, Savsko i Zvorničko jezero), srednjeg (Bojnik, Garaši i Zaova) i visokog stepena (Vučkovica, Smoljinac, Srebrno jezero) opasnosti i zdravstvene ugroženosti. U Srebrnom jezeru zabeležena je invazivna vrsta Cylindrospermopsis raciborskii, čije širenje areala u Srbiji i često masovno umnožavanje nosi visok rizik po zajednice vodenih organizama, a pre svega riba. Prilikom pripreme Programa upravljanja ribolovnim vodama i predviđanja daljih aktivnosti na njima, neophodno je uzeti u obzir rezultate dobijene monitoringom koji se odnose na prisustvo i brojnost cijanobakterija, obzirom da direktni negativni efekti i akumulacija cijanotoksina predstavljaju rizik za ribe, njihovo zdravlje, kvalitet, ali i direktno i indirektno za zdravlje čoveka. Ukoliko je moguće, uz različite metode prevencije i sanacije, predvideti i biomanipulaciju adekvatnim ribljim vrstama. Takođe, neophodna je edukacija upravljača ribolovnih voda, kao i korisnika (pre svega ribolovaca) u cilju prepoznavanja potencijalnih rizika i preduzimanja mera kontinuiranog monitoringa, i privremene ili trajne zabrane korišćenja voda, ukoliko rezultati pokažu visok stepen rizika i opasnost po zdravlje.