TY  - CONF
AU  - Živković, Ivana
AU  - Jelušić, Aleksandra
AU  - Iličić, Renata
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Adžić, Slađan
AU  - Damnjanović, Jelena
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/807
AB  - Primena sintetičkih pesticida u zaštiti bilja se poslednjih godina sve više zamenjuje
ekološki prihvatljivim i zdravstveno bezbednim rešenjima, što podrazumeva i primenu
mikroorganizama kao biokontrolnih agenasa u suzbijanju biljnih bolesti i štetočina. Bacillus
velezensis je gram-pozitivna bakterija koju je moguće izolovati iz različitih niša, uglavnom
zemljišta, vode i korena biljaka. Kao rizobakterijski organizam poznat je po sposobnosti da
podstiče imunitet biljke u uslovima stresa, biotičke ili abiotičke prirode. Cilj ovog rada je
ispitivanje potencijala B. velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike (sorta Župska
Rana) za suzbijanje fitopatogene bakterije Xanthomonas euvesicatoria, prouzrokovača
bakteriozne pegavosti paprike, u in vivo uslovima.
Eksperiment je postavljen na sorti paprike Župska rana gajenoj u poljskim uslovima
(lokalitet Čenta) na kojoj su izvedena dva tretmana, prvi u fenofazi razvoja listova, a drugi
tokom cvetanja. Izolat X22 X. euvesicatoria i B. velezensis soj P64 su gajeni na YDC i LB
podlozi, redom, i pripremljene su bakterijske suspenzije koncentracije 107 CFU mL-1 za
fitopatogena, odnosno 108 CFU mL-1 za antagonistu. Tretmani su podrazumevali folijarnu
primenu soja B. velezensis 48 h pre (preventivni tretman) i 48 h nakon inokulacije paprike
(prskanjem) sa X. euvesicatoria izolatom X22 (kurativni tretman). Eksperimentalna parcela je
redovno zalivana, a biljke su svakodnevno prskane vodom kako bi se obezbedili uslovi
vlažnosti koji pogoduju ostvarivanju i širenju infekcije. Ocena intenziteta zaraze je vršena
ukupno 6 puta, na svakih sedam dana od primene tretmana, korišćenjem skale 0-4 (0=bez
simptoma, 1=10% lezija na površini lista, 2=25%, 3=50-80% i 4=>80% površine lista sa
lezijama). Efikasnost primenjenih tretmana izračunata je preko Abbott-ove formule.
Efikasnost preventivnih tretmana sa B. velezensis sojem P64 se kretala od 74,43%, 7
dana posle tretmana (DPT), do 98,09% 49 DPT, uz intenzitet zaraze 4,72% prilikom prve
ocene, a 0,61% tokom poslednje ocene. Efikasnost kurativnih tretmana se kretala od 90,41%
7 DPT, do 97,43% 49 DPT, a intenzitet zaraze je bio 1,77% (7 DPT) odnosno 0,82% (49 DPT).
U kontroli je zabeležen intenzitet zaraze od 18,46%, 24,39%, 26,37%, 31,06%, 27,58%,
28,11% i 31,92% ocenjen 7, 14, 21, 28, 35, 42 i 49 DPT, redom. Dobijeni rezultati ukazuju na
visok potencijal B. velezensis soja P64 u kontroli bakteriozne pegavosti paprike.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova/XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor
T1  - Potencijal Bacillus velezensis soja p64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria
SP  - 81
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_807
ER  - 

@conference{
author = "Živković, Ivana and Jelušić, Aleksandra and Iličić, Renata and Trkulja, Nenad and Adžić, Slađan and Damnjanović, Jelena and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "Primena sintetičkih pesticida u zaštiti bilja se poslednjih godina sve više zamenjuje
ekološki prihvatljivim i zdravstveno bezbednim rešenjima, što podrazumeva i primenu
mikroorganizama kao biokontrolnih agenasa u suzbijanju biljnih bolesti i štetočina. Bacillus
velezensis je gram-pozitivna bakterija koju je moguće izolovati iz različitih niša, uglavnom
zemljišta, vode i korena biljaka. Kao rizobakterijski organizam poznat je po sposobnosti da
podstiče imunitet biljke u uslovima stresa, biotičke ili abiotičke prirode. Cilj ovog rada je
ispitivanje potencijala B. velezensis soja P64 poreklom sa semena paprike (sorta Župska
Rana) za suzbijanje fitopatogene bakterije Xanthomonas euvesicatoria, prouzrokovača
bakteriozne pegavosti paprike, u in vivo uslovima.
Eksperiment je postavljen na sorti paprike Župska rana gajenoj u poljskim uslovima
(lokalitet Čenta) na kojoj su izvedena dva tretmana, prvi u fenofazi razvoja listova, a drugi
tokom cvetanja. Izolat X22 X. euvesicatoria i B. velezensis soj P64 su gajeni na YDC i LB
podlozi, redom, i pripremljene su bakterijske suspenzije koncentracije 107 CFU mL-1 za
fitopatogena, odnosno 108 CFU mL-1 za antagonistu. Tretmani su podrazumevali folijarnu
primenu soja B. velezensis 48 h pre (preventivni tretman) i 48 h nakon inokulacije paprike
(prskanjem) sa X. euvesicatoria izolatom X22 (kurativni tretman). Eksperimentalna parcela je
redovno zalivana, a biljke su svakodnevno prskane vodom kako bi se obezbedili uslovi
vlažnosti koji pogoduju ostvarivanju i širenju infekcije. Ocena intenziteta zaraze je vršena
ukupno 6 puta, na svakih sedam dana od primene tretmana, korišćenjem skale 0-4 (0=bez
simptoma, 1=10% lezija na površini lista, 2=25%, 3=50-80% i 4=>80% površine lista sa
lezijama). Efikasnost primenjenih tretmana izračunata je preko Abbott-ove formule.
Efikasnost preventivnih tretmana sa B. velezensis sojem P64 se kretala od 74,43%, 7
dana posle tretmana (DPT), do 98,09% 49 DPT, uz intenzitet zaraze 4,72% prilikom prve
ocene, a 0,61% tokom poslednje ocene. Efikasnost kurativnih tretmana se kretala od 90,41%
7 DPT, do 97,43% 49 DPT, a intenzitet zaraze je bio 1,77% (7 DPT) odnosno 0,82% (49 DPT).
U kontroli je zabeležen intenzitet zaraze od 18,46%, 24,39%, 26,37%, 31,06%, 27,58%,
28,11% i 31,92% ocenjen 7, 14, 21, 28, 35, 42 i 49 DPT, redom. Dobijeni rezultati ukazuju na
visok potencijal B. velezensis soja P64 u kontroli bakteriozne pegavosti paprike.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova/XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor",
title = "Potencijal Bacillus velezensis soja p64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria",
pages = "81",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_807"
}

Živković, I., Jelušić, A., Iličić, R., Trkulja, N., Adžić, S., Damnjanović, J.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Potencijal Bacillus velezensis soja p64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria. in Zbornik rezimea radova/XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_807

Živković I, Jelušić A, Iličić R, Trkulja N, Adžić S, Damnjanović J, Popović Milovanović T. Potencijal Bacillus velezensis soja p64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria. in Zbornik rezimea radova/XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor. 2023;:81.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_807 .

Živković, Ivana, Jelušić, Aleksandra, Iličić, Renata, Trkulja, Nenad, Adžić, Slađan, Damnjanović, Jelena, Popović Milovanović, Tatjana, "Potencijal Bacillus velezensis soja p64 poreklom sa semena paprike u suzbijanju Xanthomonas euvesicatoria" in Zbornik rezimea radova/XVII simpozijuma o zaštiti bilja, 27.– 30. novembar 2023., Zlatibor (2023):81,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_807 .

TY  - JOUR
AU  - Živković, Ivana
AU  - Iličić, Renata
AU  - Barać, Goran
AU  - Damnjanović, Jelena
AU  - Cvikić, Dejan
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Popović Milovanović, Tatjana
PY  - 2023
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/656
AB  - The present study focused on detecting bacteria of the Xanthomonas spp. complex
(X. euvesicatoria, X. vesicatoria, X. perforans and X. gardneri) and examining their influence on
certain quality parameters of pepper seed collected from the territory of Smederevska Palanka
(Serbia). The analysis included 27 non-commercial pepper seed genotypes (including chili and
sweet pepper) collected in 2021. Several parameters of the quality of analyzed pepper seed
(germination energy, total germination, moisture and seed health) were determined. The results
showed that out of a total of 27 analyzed samples of pepper seed, the presence of X. euvesicatoria
was detected in 13 of them. The presence of X. vesicatoria, X. gardneri and X. perforans was not
confirmed. Germination energy of infected seed was 52-84%, and of bacteria-free seed 63-90%;
total germination of infected seed was 66-91%, and of bacteria-free seed 80-95%. Seed moisture
of infected seed samples was 6.1-12%, and of bacteria-free seed 6.2-8.1%. These parameters did
not show significant statistical difference (p>0.05). The presence of seed-borne fungi Fusarium
sp. accounted for up to 3% in 25 samples, while it was up to 6% in the remaining two; Alternaria
sp. ranked from 1-4% in 25 samples, and up to 5% in only two samples. The results led to a
conclusion that the bacterium X. euvesicatoria is the predominant pathogen of the Xanthomonas
spp. complex, but it did not affect the quality parameters of the tested pepper seed.
AB  - U ovom radu izvršena je detekcija bakterija iz kompleksa Xanthomonas (X. euvesicatoria, X.
vesicatoria, X. perforans i X. gardneri) i ispitan uticaj prisustva bakterija na određene parametre
kvaliteta semena paprike poreklom sa teritorije Smederevske Palanke (Srbija). Analiza je
obuhvatila 27 nekomercijalnih genotipova semena paprike (uključujući čili i slatku papriku)
prikupljenih u sezoni 2021. godine. U radu su ocenjeni parametri kvaliteta semena paprike i
to energija klijanja, ukupna klijavost, vlaga i zdravstvena ispravnost. Rezultati su pokazali da
je od ukupno 27 analiziranih uzoraka semena paprike, prisustvo X. euvesicatoria detektovano
kod ukupno 13 uzoraka. Prisustvo X. vesicatoria, X. gardneri i X. perforans nije utvrđeno
ni u jednom uzorku semena paprike. Energija klijanja zaraženog semena je iznosila od
52-84%, a kod semena bez prisustva bakterija od 63-90%; ukupna klijavost u zaraženom
semenu je bila od 66-91%, a u semenu bez prisustva bakterija 80-95%. Vlažnost semena u
zaraženim uzorcima je iznosila 6,1-12%, a u uzorcima bez prisustva bakterija između 6,2-8,1%.
Utvrđivani parametri kvaliteta se nisu značajno razlikovali na statističkom nivou (p>0,05).
Prisustvo fitopatogenih gljiva koje se prenose semenom je utvrđeno u svim uzorcima semena
paprike, i to Fusarium sp. do 3% kod ukupno 25 uzoraka, dok je kod dva uzorka zaraza bila i
do 6%; prisustvo Alternaria sp. je bilo od 1-4% kod ukupno 25, a kod dva uzorka više, do 5%.
Dobijeni rezultati ukazuju da je bakterija X. euvesicatoria dominantan patogen iz kompleksa
Xanthomonas vrsta, ali da utvrđeno prisustvo nije značajno uticalo na parametre kvaliteta
semena paprike
PB  - Belgrade : Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia
T2  - Pesticides and Phytomedicine
T1  - Influence of Xanthomonas euvesicatoria on quality parameters of pepper seed from Serbia
T1  - Uticaj prisustva Xanthomonas euvesicatoria na parametre kvaliteta semena paprike u Srbiji
EP  - 9
IS  - 1
SP  - 1
VL  - 38
DO  - 10.2298/PIF2301001Z
ER  - 

@article{
author = "Živković, Ivana and Iličić, Renata and Barać, Goran and Damnjanović, Jelena and Cvikić, Dejan and Trkulja, Nenad and Popović Milovanović, Tatjana",
year = "2023",
abstract = "The present study focused on detecting bacteria of the Xanthomonas spp. complex
(X. euvesicatoria, X. vesicatoria, X. perforans and X. gardneri) and examining their influence on
certain quality parameters of pepper seed collected from the territory of Smederevska Palanka
(Serbia). The analysis included 27 non-commercial pepper seed genotypes (including chili and
sweet pepper) collected in 2021. Several parameters of the quality of analyzed pepper seed
(germination energy, total germination, moisture and seed health) were determined. The results
showed that out of a total of 27 analyzed samples of pepper seed, the presence of X. euvesicatoria
was detected in 13 of them. The presence of X. vesicatoria, X. gardneri and X. perforans was not
confirmed. Germination energy of infected seed was 52-84%, and of bacteria-free seed 63-90%;
total germination of infected seed was 66-91%, and of bacteria-free seed 80-95%. Seed moisture
of infected seed samples was 6.1-12%, and of bacteria-free seed 6.2-8.1%. These parameters did
not show significant statistical difference (p>0.05). The presence of seed-borne fungi Fusarium
sp. accounted for up to 3% in 25 samples, while it was up to 6% in the remaining two; Alternaria
sp. ranked from 1-4% in 25 samples, and up to 5% in only two samples. The results led to a
conclusion that the bacterium X. euvesicatoria is the predominant pathogen of the Xanthomonas
spp. complex, but it did not affect the quality parameters of the tested pepper seed., U ovom radu izvršena je detekcija bakterija iz kompleksa Xanthomonas (X. euvesicatoria, X.
vesicatoria, X. perforans i X. gardneri) i ispitan uticaj prisustva bakterija na određene parametre
kvaliteta semena paprike poreklom sa teritorije Smederevske Palanke (Srbija). Analiza je
obuhvatila 27 nekomercijalnih genotipova semena paprike (uključujući čili i slatku papriku)
prikupljenih u sezoni 2021. godine. U radu su ocenjeni parametri kvaliteta semena paprike i
to energija klijanja, ukupna klijavost, vlaga i zdravstvena ispravnost. Rezultati su pokazali da
je od ukupno 27 analiziranih uzoraka semena paprike, prisustvo X. euvesicatoria detektovano
kod ukupno 13 uzoraka. Prisustvo X. vesicatoria, X. gardneri i X. perforans nije utvrđeno
ni u jednom uzorku semena paprike. Energija klijanja zaraženog semena je iznosila od
52-84%, a kod semena bez prisustva bakterija od 63-90%; ukupna klijavost u zaraženom
semenu je bila od 66-91%, a u semenu bez prisustva bakterija 80-95%. Vlažnost semena u
zaraženim uzorcima je iznosila 6,1-12%, a u uzorcima bez prisustva bakterija između 6,2-8,1%.
Utvrđivani parametri kvaliteta se nisu značajno razlikovali na statističkom nivou (p>0,05).
Prisustvo fitopatogenih gljiva koje se prenose semenom je utvrđeno u svim uzorcima semena
paprike, i to Fusarium sp. do 3% kod ukupno 25 uzoraka, dok je kod dva uzorka zaraza bila i
do 6%; prisustvo Alternaria sp. je bilo od 1-4% kod ukupno 25, a kod dva uzorka više, do 5%.
Dobijeni rezultati ukazuju da je bakterija X. euvesicatoria dominantan patogen iz kompleksa
Xanthomonas vrsta, ali da utvrđeno prisustvo nije značajno uticalo na parametre kvaliteta
semena paprike",
publisher = "Belgrade : Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia",
journal = "Pesticides and Phytomedicine",
title = "Influence of Xanthomonas euvesicatoria on quality parameters of pepper seed from Serbia, Uticaj prisustva Xanthomonas euvesicatoria na parametre kvaliteta semena paprike u Srbiji",
pages = "9-1",
number = "1",
volume = "38",
doi = "10.2298/PIF2301001Z"
}

Živković, I., Iličić, R., Barać, G., Damnjanović, J., Cvikić, D., Trkulja, N.,& Popović Milovanović, T.. (2023). Influence of Xanthomonas euvesicatoria on quality parameters of pepper seed from Serbia. in Pesticides and Phytomedicine
Belgrade : Institute of Pesticides and Environmental Protection, Belgrade & Plant Protection Society of Serbia., 38(1), 1-9.
https://doi.org/10.2298/PIF2301001Z

Živković I, Iličić R, Barać G, Damnjanović J, Cvikić D, Trkulja N, Popović Milovanović T. Influence of Xanthomonas euvesicatoria on quality parameters of pepper seed from Serbia. in Pesticides and Phytomedicine. 2023;38(1):1-9.
doi:10.2298/PIF2301001Z .

Živković, Ivana, Iličić, Renata, Barać, Goran, Damnjanović, Jelena, Cvikić, Dejan, Trkulja, Nenad, Popović Milovanović, Tatjana, "Influence of Xanthomonas euvesicatoria on quality parameters of pepper seed from Serbia" in Pesticides and Phytomedicine, 38, no. 1 (2023):1-9,
https://doi.org/10.2298/PIF2301001Z . .

TY  - CONF
AU  - Dervišević, Marina
AU  - Đorđević, Nikola
AU  - Milosavljević, Anja
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Đorđević, Snežana
PY  - 2021
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/592
AB  - Charcoal rot caused by Macrophomina phaseolina (Tassi)  Goid. is a widespread phytopathogenic fungus that  infects over 500 plant species and can survive as a  saprophyte in the soil for many years.
Considering that, due to the development of resistance,  chemical fungicides often  do not produce good results,  as well as the negative effects of these compounds on  the environment and human health, the potential of the  microbiological activity of bacterial isolates to control M.  phaseolina has been researched on sugar beet
T1  - Antifungal activities of PGPR bacteria against Macrophomina phaseolina
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_592
ER  - 

@conference{
author = "Dervišević, Marina and Đorđević, Nikola and Milosavljević, Anja and Trkulja, Nenad and Đorđević, Snežana",
year = "2021",
abstract = "Charcoal rot caused by Macrophomina phaseolina (Tassi)  Goid. is a widespread phytopathogenic fungus that  infects over 500 plant species and can survive as a  saprophyte in the soil for many years.
Considering that, due to the development of resistance,  chemical fungicides often  do not produce good results,  as well as the negative effects of these compounds on  the environment and human health, the potential of the  microbiological activity of bacterial isolates to control M.  phaseolina has been researched on sugar beet",
title = "Antifungal activities of PGPR bacteria against Macrophomina phaseolina",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_592"
}

Dervišević, M., Đorđević, N., Milosavljević, A., Trkulja, N.,& Đorđević, S.. (2021). Antifungal activities of PGPR bacteria against Macrophomina phaseolina. .
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_592

Dervišević M, Đorđević N, Milosavljević A, Trkulja N, Đorđević S. Antifungal activities of PGPR bacteria against Macrophomina phaseolina. 2021;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_592 .

Dervišević, Marina, Đorđević, Nikola, Milosavljević, Anja, Trkulja, Nenad, Đorđević, Snežana, "Antifungal activities of PGPR bacteria against Macrophomina phaseolina" (2021),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_592 .

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Nikola
AU  - Dervišević, Marina
AU  - Knežević, Isidora
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Milosavljević, Anja
AU  - Đorđević, Snežana
PY  - 2021
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/607
AB  - Botrytis cinerea, prouzrokovač sive truleži, široko je rasprostranjen i štetan patogen na
velikom broju biljaka, uključujući vinovu lozu i voće, kao i povrće, naročito u stakleničkoj i
plasteničkoj proizvodnji. Za suzbijanje ovog patogena primenjuju se različiti fungicidi
hemijske prirode, a u poslednje vreme, primenu nalaze i brojni biokontrolni agensi,
uključujući bakterije roda Bacillus, zbog čega je cilj ovog rada bio da se ispita antifungalna
aktivnost bakterijskih sojeva u suzbijanju Botrytis cinerea.
U ovom istraživanju, korišćeno je 12 bakterijskih sojeva roda Bacillus (Bacillus
velezensis 31/18 RK 1-1, Bacillus amyloliquefaciens 31/18 RK 1-2, Bacillus licheniformis 31/18
RS-9, Bacillus mojavensis 31/18 5b2, Bacillus aerius 92/17 7, Bacillus marisflavi 6E, Bacillus
pumilus W27-2, Bacillus macroides W29-5, Bacillus megaterium S1, Bacillus thuringiensis BCE,
Bacillus amyloliquefaciens B002, Bacillus proteolyticus 7E). Antifungalna aktivnost ispitivanih
sojeva roda Bacillus prema Botrytis cinerea, testirana je u laboratorijskim uslovima, metodom
68
dvojne kultivacije, a nakon 7 dana inkubacije očitavani su rezultati. Svi ispitivani sojevi
bakterija, testirani su i na plodovima krastavca, u različitim koncentracijama primene (1%,
0,5% i 0,1%).
Rezultati ispitivanja antifungalne aktivnosti bakterijskih sojeva roda Bacillus prema B.
cinerea pokazali su da je najveći procenat inhibicije od 57,7% zabeležen kod Bacillus
amyloliquefaciens 31/18 RK 1-2, zatim 50,7% kod Bacillus velezensis 31/18 RK 1-1 i 45,4%
kod Bacillus mojavensis 31/18 5b2, dok su ostali sojevi pokazali manju inhibitornu aktivnost.
U bitestu na plodovima krastavca najbolji rezultati su zabeleženi u tretmanu sa Bacillus
licheniformis 31/18 RS-9 gde je rast micelije B. cinerea zaustavljen u tretmanima sa svakom od
primenjenih koncentracija. Takođe, dobro antagonističko delovanje pokazalo se i kod Bacillus
mojavensis 31/18 5b2 pri primenjenim koncentracijama 1 i 0.5%. Iz tog razloga, bakterije
roda Bacillus imaju dobar potencijal za upotrebu u suzbijanju fitopatogene gljive B. cinerea.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar
T1  - Antagonistička aktivnost bakterijskih izolata roda Bacillus prema Botrytis cinerea
EP  - 68
SP  - 67
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_607
ER  - 

@conference{
author = "Đorđević, Nikola and Dervišević, Marina and Knežević, Isidora and Trkulja, Nenad and Milosavljević, Anja and Đorđević, Snežana",
year = "2021",
abstract = "Botrytis cinerea, prouzrokovač sive truleži, široko je rasprostranjen i štetan patogen na
velikom broju biljaka, uključujući vinovu lozu i voće, kao i povrće, naročito u stakleničkoj i
plasteničkoj proizvodnji. Za suzbijanje ovog patogena primenjuju se različiti fungicidi
hemijske prirode, a u poslednje vreme, primenu nalaze i brojni biokontrolni agensi,
uključujući bakterije roda Bacillus, zbog čega je cilj ovog rada bio da se ispita antifungalna
aktivnost bakterijskih sojeva u suzbijanju Botrytis cinerea.
U ovom istraživanju, korišćeno je 12 bakterijskih sojeva roda Bacillus (Bacillus
velezensis 31/18 RK 1-1, Bacillus amyloliquefaciens 31/18 RK 1-2, Bacillus licheniformis 31/18
RS-9, Bacillus mojavensis 31/18 5b2, Bacillus aerius 92/17 7, Bacillus marisflavi 6E, Bacillus
pumilus W27-2, Bacillus macroides W29-5, Bacillus megaterium S1, Bacillus thuringiensis BCE,
Bacillus amyloliquefaciens B002, Bacillus proteolyticus 7E). Antifungalna aktivnost ispitivanih
sojeva roda Bacillus prema Botrytis cinerea, testirana je u laboratorijskim uslovima, metodom
68
dvojne kultivacije, a nakon 7 dana inkubacije očitavani su rezultati. Svi ispitivani sojevi
bakterija, testirani su i na plodovima krastavca, u različitim koncentracijama primene (1%,
0,5% i 0,1%).
Rezultati ispitivanja antifungalne aktivnosti bakterijskih sojeva roda Bacillus prema B.
cinerea pokazali su da je najveći procenat inhibicije od 57,7% zabeležen kod Bacillus
amyloliquefaciens 31/18 RK 1-2, zatim 50,7% kod Bacillus velezensis 31/18 RK 1-1 i 45,4%
kod Bacillus mojavensis 31/18 5b2, dok su ostali sojevi pokazali manju inhibitornu aktivnost.
U bitestu na plodovima krastavca najbolji rezultati su zabeleženi u tretmanu sa Bacillus
licheniformis 31/18 RS-9 gde je rast micelije B. cinerea zaustavljen u tretmanima sa svakom od
primenjenih koncentracija. Takođe, dobro antagonističko delovanje pokazalo se i kod Bacillus
mojavensis 31/18 5b2 pri primenjenim koncentracijama 1 i 0.5%. Iz tog razloga, bakterije
roda Bacillus imaju dobar potencijal za upotrebu u suzbijanju fitopatogene gljive B. cinerea.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar",
title = "Antagonistička aktivnost bakterijskih izolata roda Bacillus prema Botrytis cinerea",
pages = "68-67",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_607"
}

Đorđević, N., Dervišević, M., Knežević, I., Trkulja, N., Milosavljević, A.,& Đorđević, S.. (2021). Antagonistička aktivnost bakterijskih izolata roda Bacillus prema Botrytis cinerea. in Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 67-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_607

Đorđević N, Dervišević M, Knežević I, Trkulja N, Milosavljević A, Đorđević S. Antagonistička aktivnost bakterijskih izolata roda Bacillus prema Botrytis cinerea. in Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar. 2021;:67-68.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_607 .

Đorđević, Nikola, Dervišević, Marina, Knežević, Isidora, Trkulja, Nenad, Milosavljević, Anja, Đorđević, Snežana, "Antagonistička aktivnost bakterijskih izolata roda Bacillus prema Botrytis cinerea" in Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar (2021):67-68,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_607 .

TY  - CONF
AU  - Dervišević, Marina
AU  - Đorđević, Nikola
AU  - Knežević, Isidora
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Milosavljević, Anja
AU  - Đorđević, Snežana
PY  - 2021
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/606
AB  - Sclerotinia sclerotiorum (Lib.), prouzrokovač bele truleži, široko je rasprostranjena i
prouzrokuje štete na više od 400 biljaka domaćina, uključujući brojne ratarske i povrtarske
biljke, kako u polju, tako i u skladišnim uslovima. Kako plodored i hemijske metode, često nisu
dovoljno efikasni u kontroli ovog patogena, cilj ovog rada bio je da se ispita efikasnost
bakterijskih izolata roda Bacillus u suzbijanju S. sclerotiorum.
Antagonistička aktivnost 6 autohtonih bakterijskih izolata (Bacillus subtilis Z3, Bacillus
mojavensis 5B2, Bacillus mojavensis R6, Bacillus firmus S5, Bacillus proteolyticus 7E i Bacillus
thuringiensis 109 /18 1.) ispitivana je metodom dvojne kultivacije. U Petri kutijama sa
krompir-dekstroznim agarom (PDA) zasejani su fragmenti (Ø8 mm) izolata S. sclerotiorum, a
potom su bakteriološkom ezom, na udaljenosti 3 cm od fragmenata gljiva, naneti bakterijski
sojevi. U kontrolnom tretmanu, naneti su fragmenti micelije izolata fitopatogene gljjive bez
prisustva bakterijskog soja. Ogled je izveden u tri ponavljanja po tretmanu. Očitavanje
35
rezultata je urađeno nakon inkubacije u trajanju od 7 dana na temperaturi od 25 ± 1oC,
merenjem prečnika inhibicije. Bakterijski sojevi koji su pokazali najveću efikasnost u ovom
testu, ispitivani su i u biotestovima na listovima kupusa i krtolastom povrću (mrkva i
paštrnak) u laboratorijskim uslovima.
Bakterijski izolati Bacillus mojavensis 5B2, Bacillus mojavensis R-6 i Bacillus
thuringiensis 109/18 1. pokazali su antifungalnu aktivnost prema Sclerotinia sclerotiorum.
Najveći procenat inhibicije (PIRG) zabeležen je kod Bacillus mojavensis R6 (56.47%), zatim
kod B. mojavensis 5B2 (49.41%) i B. thuringiensis 109/18 1. (48.24%), dok Bacillus subtilis Z3,
Bacillus firmus S5 i Bacillus proteolyticus 7E nisu pokazali antifungalnu aktivnost prema S.
sclerociorum.
U biotestovima, bakterijski sojevi Bacillus mojavensis R6, B. mojavensis 5B2 i B.
thuringiensis 109/18 1. inhibirali su porast micelije i sklerocija i na taj način sprečili razvoj S.
sclerotiorum, za razliku od kontrolnih tretmana u kojima je došlo do formiranja
karakterističnih simptoma koje ovaj patogen prouzrokuje. Iz tog razloga, ovi bakterijski sojevi
mogu biti potencijalni biološki agensi za kontrolu S. sclerotiorum, na ekološki prihvatljiv i
siguran način.
PB  - Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije
C3  - Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar
T1  - Efikasnost autohtonih bakterijskih izolata u suzbijanju Sclerotinia sclerotiorum
EP  - 35
SP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_606
ER  - 

@conference{
author = "Dervišević, Marina and Đorđević, Nikola and Knežević, Isidora and Trkulja, Nenad and Milosavljević, Anja and Đorđević, Snežana",
year = "2021",
abstract = "Sclerotinia sclerotiorum (Lib.), prouzrokovač bele truleži, široko je rasprostranjena i
prouzrokuje štete na više od 400 biljaka domaćina, uključujući brojne ratarske i povrtarske
biljke, kako u polju, tako i u skladišnim uslovima. Kako plodored i hemijske metode, često nisu
dovoljno efikasni u kontroli ovog patogena, cilj ovog rada bio je da se ispita efikasnost
bakterijskih izolata roda Bacillus u suzbijanju S. sclerotiorum.
Antagonistička aktivnost 6 autohtonih bakterijskih izolata (Bacillus subtilis Z3, Bacillus
mojavensis 5B2, Bacillus mojavensis R6, Bacillus firmus S5, Bacillus proteolyticus 7E i Bacillus
thuringiensis 109 /18 1.) ispitivana je metodom dvojne kultivacije. U Petri kutijama sa
krompir-dekstroznim agarom (PDA) zasejani su fragmenti (Ø8 mm) izolata S. sclerotiorum, a
potom su bakteriološkom ezom, na udaljenosti 3 cm od fragmenata gljiva, naneti bakterijski
sojevi. U kontrolnom tretmanu, naneti su fragmenti micelije izolata fitopatogene gljjive bez
prisustva bakterijskog soja. Ogled je izveden u tri ponavljanja po tretmanu. Očitavanje
35
rezultata je urađeno nakon inkubacije u trajanju od 7 dana na temperaturi od 25 ± 1oC,
merenjem prečnika inhibicije. Bakterijski sojevi koji su pokazali najveću efikasnost u ovom
testu, ispitivani su i u biotestovima na listovima kupusa i krtolastom povrću (mrkva i
paštrnak) u laboratorijskim uslovima.
Bakterijski izolati Bacillus mojavensis 5B2, Bacillus mojavensis R-6 i Bacillus
thuringiensis 109/18 1. pokazali su antifungalnu aktivnost prema Sclerotinia sclerotiorum.
Najveći procenat inhibicije (PIRG) zabeležen je kod Bacillus mojavensis R6 (56.47%), zatim
kod B. mojavensis 5B2 (49.41%) i B. thuringiensis 109/18 1. (48.24%), dok Bacillus subtilis Z3,
Bacillus firmus S5 i Bacillus proteolyticus 7E nisu pokazali antifungalnu aktivnost prema S.
sclerociorum.
U biotestovima, bakterijski sojevi Bacillus mojavensis R6, B. mojavensis 5B2 i B.
thuringiensis 109/18 1. inhibirali su porast micelije i sklerocija i na taj način sprečili razvoj S.
sclerotiorum, za razliku od kontrolnih tretmana u kojima je došlo do formiranja
karakterističnih simptoma koje ovaj patogen prouzrokuje. Iz tog razloga, ovi bakterijski sojevi
mogu biti potencijalni biološki agensi za kontrolu S. sclerotiorum, na ekološki prihvatljiv i
siguran način.",
publisher = "Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije",
journal = "Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar",
title = "Efikasnost autohtonih bakterijskih izolata u suzbijanju Sclerotinia sclerotiorum",
pages = "35-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_606"
}

Dervišević, M., Đorđević, N., Knežević, I., Trkulja, N., Milosavljević, A.,& Đorđević, S.. (2021). Efikasnost autohtonih bakterijskih izolata u suzbijanju Sclerotinia sclerotiorum. in Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar
Beograd : Društvo za zaštitu bilja Srbije., 34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_606

Dervišević M, Đorđević N, Knežević I, Trkulja N, Milosavljević A, Đorđević S. Efikasnost autohtonih bakterijskih izolata u suzbijanju Sclerotinia sclerotiorum. in Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar. 2021;:34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_606 .

Dervišević, Marina, Đorđević, Nikola, Knežević, Isidora, Trkulja, Nenad, Milosavljević, Anja, Đorđević, Snežana, "Efikasnost autohtonih bakterijskih izolata u suzbijanju Sclerotinia sclerotiorum" in Zbornik rezimea radova/XVI simpozijum o zaštiti bilja, 22-25. novembar (2021):34-35,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_606 .

TY  - JOUR
AU  - Bošković, Jelena
AU  - Zečević, Veselinka
AU  - Galonja-Coghill, Tamara
AU  - Matković, Mirela
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Vukašinović, Dragana
PY  - 2013
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/223
AB  - Biotechnology alongside the introduction of genetically modified (GM) crops is constantly providing new opportunities for increasing crop productivity and tackling problems in agriculture, such as diseases, pests and weeds, abiotic stress and nutritional limitations of stopple food crops. Crops possessing new traits enabling the use in pharmaceutical production are also being generated. As GM crops are being introduced into various locations with different ecosystems, agriculture, biodiversity and agriculture practice, a scientifically based understanding of the environmental effects of GM crops cultivation would assist decision markers worldwide in ensuring environmental safety and sustainability. The main important environmental assessment of GM crops deals with their putative invasiveness, vertical and/or horizontal gene flow, effects on biodiversity and the impact on other products. These investigations are all highly interdisciplinary and complex. This paper deals with some of the most important problems related to entering GM crops into the environment, such as plant protection, ecological effects of HRCs, gene flow, biodiversity, stress, ecological risks of Bt crops, effects on soil ecosystems etc. There is a clear need to further assess the severity, magnitude and scope of risks associated with the massive field deployment of transgenic crops. When assessing GMC inter-relation with the existing cultivars, an increased knowledge base underpinning the development of GMC will provide greater confidence in plant science while assessing the risks and benefits of releasing such crops.
AB  - Biotehnologija uz uvođenje genetski modifikovanih (GM) biljaka konstantno stvara nove mogućnosti povećanja biljne proizvodnje i rešavanja problema u poljoprivredi, kao što su bolesti, štetočine, korovi, abiotički stres i nutritivna ograničenja. Stvaraju se i biljke koje poseduju nove osobine, koje omogućavaju njihovo korištenje u farmaceutskoj proizvodnji. Budući da se GM biljke uvode na različite lokacije okarakterisane raznovrsnim ekosistemima, tipovima poljoprivrede, biodiverzitetom i agrikulturalnom praksom, neophodno je naucno razumevanje efekata uzgoja GM biljaka na životnu sredinu, koje ce obezbediti bezbednost i održivost životne sredine. Najvažnija istraživanja su ona usmerena na invazivnost GM biljaka, vertikalni i horizontalni prenos gena, uticaj na biološku raznovrsnost i na druge proizvode. Ova ispitivanja su veoma složena i multidisciplinarna. Ovaj rad razmatra neke od najvažnijih problema vezanih za uvođenje GM biljaka u životnu sredinu, kao što su zaštita biljaka, ekološki efekti horizontalnog prenosa gena, biodiverzitet, stres, efekti na zemljište itd. Postoji jasna potreba da se dublje istraži veličina i opseg rizika povezanih sa masivnom upotrebom transgenih biljaka. Pri procenjivanju međuodnosa GM biljaka I postojećih sorti, detaljnije poznavanje razvoja GM biljaka će omogućiti jasnije, pouzdanije i preciznije usmerene aktivnosti u biljnim naukama.
PB  - University of Kragujevac, Faculty of Agronomy, Cacak
T2  - Acta agriculturae Serbica
T1  - Assessing ecological aspects of biosafety of genetically modified crops to environment
T1  - Ocenjivanje ekoloških aspekata biološke sigurnosti genetski modifikovanih biljaka po životnu sredinu
EP  - 167
IS  - 36
SP  - 143
VL  - 18
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_223
ER  - 

@article{
author = "Bošković, Jelena and Zečević, Veselinka and Galonja-Coghill, Tamara and Matković, Mirela and Trkulja, Nenad and Vukašinović, Dragana",
year = "2013",
abstract = "Biotechnology alongside the introduction of genetically modified (GM) crops is constantly providing new opportunities for increasing crop productivity and tackling problems in agriculture, such as diseases, pests and weeds, abiotic stress and nutritional limitations of stopple food crops. Crops possessing new traits enabling the use in pharmaceutical production are also being generated. As GM crops are being introduced into various locations with different ecosystems, agriculture, biodiversity and agriculture practice, a scientifically based understanding of the environmental effects of GM crops cultivation would assist decision markers worldwide in ensuring environmental safety and sustainability. The main important environmental assessment of GM crops deals with their putative invasiveness, vertical and/or horizontal gene flow, effects on biodiversity and the impact on other products. These investigations are all highly interdisciplinary and complex. This paper deals with some of the most important problems related to entering GM crops into the environment, such as plant protection, ecological effects of HRCs, gene flow, biodiversity, stress, ecological risks of Bt crops, effects on soil ecosystems etc. There is a clear need to further assess the severity, magnitude and scope of risks associated with the massive field deployment of transgenic crops. When assessing GMC inter-relation with the existing cultivars, an increased knowledge base underpinning the development of GMC will provide greater confidence in plant science while assessing the risks and benefits of releasing such crops., Biotehnologija uz uvođenje genetski modifikovanih (GM) biljaka konstantno stvara nove mogućnosti povećanja biljne proizvodnje i rešavanja problema u poljoprivredi, kao što su bolesti, štetočine, korovi, abiotički stres i nutritivna ograničenja. Stvaraju se i biljke koje poseduju nove osobine, koje omogućavaju njihovo korištenje u farmaceutskoj proizvodnji. Budući da se GM biljke uvode na različite lokacije okarakterisane raznovrsnim ekosistemima, tipovima poljoprivrede, biodiverzitetom i agrikulturalnom praksom, neophodno je naucno razumevanje efekata uzgoja GM biljaka na životnu sredinu, koje ce obezbediti bezbednost i održivost životne sredine. Najvažnija istraživanja su ona usmerena na invazivnost GM biljaka, vertikalni i horizontalni prenos gena, uticaj na biološku raznovrsnost i na druge proizvode. Ova ispitivanja su veoma složena i multidisciplinarna. Ovaj rad razmatra neke od najvažnijih problema vezanih za uvođenje GM biljaka u životnu sredinu, kao što su zaštita biljaka, ekološki efekti horizontalnog prenosa gena, biodiverzitet, stres, efekti na zemljište itd. Postoji jasna potreba da se dublje istraži veličina i opseg rizika povezanih sa masivnom upotrebom transgenih biljaka. Pri procenjivanju međuodnosa GM biljaka I postojećih sorti, detaljnije poznavanje razvoja GM biljaka će omogućiti jasnije, pouzdanije i preciznije usmerene aktivnosti u biljnim naukama.",
publisher = "University of Kragujevac, Faculty of Agronomy, Cacak",
journal = "Acta agriculturae Serbica",
title = "Assessing ecological aspects of biosafety of genetically modified crops to environment, Ocenjivanje ekoloških aspekata biološke sigurnosti genetski modifikovanih biljaka po životnu sredinu",
pages = "167-143",
number = "36",
volume = "18",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_223"
}

Bošković, J., Zečević, V., Galonja-Coghill, T., Matković, M., Trkulja, N.,& Vukašinović, D.. (2013). Assessing ecological aspects of biosafety of genetically modified crops to environment. in Acta agriculturae Serbica
University of Kragujevac, Faculty of Agronomy, Cacak., 18(36), 143-167.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_223

Bošković J, Zečević V, Galonja-Coghill T, Matković M, Trkulja N, Vukašinović D. Assessing ecological aspects of biosafety of genetically modified crops to environment. in Acta agriculturae Serbica. 2013;18(36):143-167.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_223 .

Bošković, Jelena, Zečević, Veselinka, Galonja-Coghill, Tamara, Matković, Mirela, Trkulja, Nenad, Vukašinović, Dragana, "Assessing ecological aspects of biosafety of genetically modified crops to environment" in Acta agriculturae Serbica, 18, no. 36 (2013):143-167,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_223 .

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Mladen
AU  - Dolovac, Nenad
AU  - Đorđević, Radiša
AU  - Trkulja, Nenad
AU  - Damnjanović, Jelena
AU  - Zdravković, Jasmina
AU  - Mijatović, Mirjana
PY  - 2012
UR  - http://RIVeC.institut-palanka.rs/handle/123456789/116
AB  - Aim of this study is to determine the impact of race 3 of fusarium wilt on some tomato cultivars if it occurs in Serbia. For this purpose eleven tomato cultivars were inoculated with this pathogen: 129 - sprin, Balkan F1, Danubius F1, Jasmin crveni, M - 7, M - 10, Marko F1, Nada F1, Narvik, Šampion F1, Zlatni Jubilej F1 by applying classic method of inoculation by submersing the injured root in fungi suspension. Disease was assessed 30 days after inoculation using an ordinal scale range from 1 - 5. After assessment, Nada F1 and 129-Sprin had lowest average disease rating (2,9), and marked as tolerant. All the other cultivars were consider susceptible with ADR values higher than 3,0 in the following order: Narvik (3,6), Šampion F1 (3,8), M-7 (3,9), Z. Jubilej F1 (4,1), C. Jasmin (4,2), Danubius F1 (4,4), Balkan F1 (4,5), Marko F1 and M-10 (4,6). Based on these results we can conclude that if the race 3 of Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici occur in Serbia it could seriously jeopardize tomato production.
AB  - Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi kakav bi bio uticaj rase 3 fuzarioznog uvenuća paradajza na pojedine kultivare ukoliko bi se ova rasa pojavila u Srbiji. U te svrhe inokulisano je jedanaest kultivara ovim patogenom i to: 129 - sprin, Balkan F1, Danubius F1, Jasmin crveni, M - 7, M - 10, Marko F1, Nada F1, Narvik, Šampion F1, Zlatni Jubilej F1, primenom klasične metode inokulacije umakanjem povređenog korena u suspenziju gljiva. Nakon 30 dana rađena je procena pojave oboljenja upotrebom skale od 1 - 5. Nakon evaluacije, Nada F1 i 129-Sprin su imali najnižu vrednost ADR-a (prosečni nivo oboljenja) (2,9), i obeleženi su kao tolerantni. Svi ostali kultivari smatrani su osetljivim sa vrednostima ADR višim od 3,0, po sledećem rasporedu: Narvik (3,6), Šampion F1 (3,8), M-7 (3,9), Z. Jubilej F1 (4,1), C. Jasmin (4,2), Danubius F1 (4,4), Balkan F1 (4,5), Marko F1 and M-10 (4,6). Na osnovu ovih rezultata možemo zaključiti da ako bi se rasa 3 Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici pojavila u Srbiji mogla bi značajno da ugrozi proizvodnju paradajza.
PB  - Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd
T2  - Zaštita bilja
T1  - Effect of race 3 of Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici on some tomato cultivars
T1  - Uticaj rase 3 Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici na pojedine kultivare paradajza
EP  - 28
IS  - 1
SP  - 22
VL  - 63
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_116
ER  - 

@article{
author = "Đorđević, Mladen and Dolovac, Nenad and Đorđević, Radiša and Trkulja, Nenad and Damnjanović, Jelena and Zdravković, Jasmina and Mijatović, Mirjana",
year = "2012",
abstract = "Aim of this study is to determine the impact of race 3 of fusarium wilt on some tomato cultivars if it occurs in Serbia. For this purpose eleven tomato cultivars were inoculated with this pathogen: 129 - sprin, Balkan F1, Danubius F1, Jasmin crveni, M - 7, M - 10, Marko F1, Nada F1, Narvik, Šampion F1, Zlatni Jubilej F1 by applying classic method of inoculation by submersing the injured root in fungi suspension. Disease was assessed 30 days after inoculation using an ordinal scale range from 1 - 5. After assessment, Nada F1 and 129-Sprin had lowest average disease rating (2,9), and marked as tolerant. All the other cultivars were consider susceptible with ADR values higher than 3,0 in the following order: Narvik (3,6), Šampion F1 (3,8), M-7 (3,9), Z. Jubilej F1 (4,1), C. Jasmin (4,2), Danubius F1 (4,4), Balkan F1 (4,5), Marko F1 and M-10 (4,6). Based on these results we can conclude that if the race 3 of Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici occur in Serbia it could seriously jeopardize tomato production., Cilj ovog istraživanja je da se utvrdi kakav bi bio uticaj rase 3 fuzarioznog uvenuća paradajza na pojedine kultivare ukoliko bi se ova rasa pojavila u Srbiji. U te svrhe inokulisano je jedanaest kultivara ovim patogenom i to: 129 - sprin, Balkan F1, Danubius F1, Jasmin crveni, M - 7, M - 10, Marko F1, Nada F1, Narvik, Šampion F1, Zlatni Jubilej F1, primenom klasične metode inokulacije umakanjem povređenog korena u suspenziju gljiva. Nakon 30 dana rađena je procena pojave oboljenja upotrebom skale od 1 - 5. Nakon evaluacije, Nada F1 i 129-Sprin su imali najnižu vrednost ADR-a (prosečni nivo oboljenja) (2,9), i obeleženi su kao tolerantni. Svi ostali kultivari smatrani su osetljivim sa vrednostima ADR višim od 3,0, po sledećem rasporedu: Narvik (3,6), Šampion F1 (3,8), M-7 (3,9), Z. Jubilej F1 (4,1), C. Jasmin (4,2), Danubius F1 (4,4), Balkan F1 (4,5), Marko F1 and M-10 (4,6). Na osnovu ovih rezultata možemo zaključiti da ako bi se rasa 3 Fusarium oxysporum f. sp. lycopersici pojavila u Srbiji mogla bi značajno da ugrozi proizvodnju paradajza.",
publisher = "Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd",
journal = "Zaštita bilja",
title = "Effect of race 3 of Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici on some tomato cultivars, Uticaj rase 3 Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici na pojedine kultivare paradajza",
pages = "28-22",
number = "1",
volume = "63",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_116"
}

Đorđević, M., Dolovac, N., Đorđević, R., Trkulja, N., Damnjanović, J., Zdravković, J.,& Mijatović, M.. (2012). Effect of race 3 of Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici on some tomato cultivars. in Zaštita bilja
Institut za zaštitu bilja i životnu sredinu, Beograd., 63(1), 22-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_116

Đorđević M, Dolovac N, Đorđević R, Trkulja N, Damnjanović J, Zdravković J, Mijatović M. Effect of race 3 of Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici on some tomato cultivars. in Zaštita bilja. 2012;63(1):22-28.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_116 .

Đorđević, Mladen, Dolovac, Nenad, Đorđević, Radiša, Trkulja, Nenad, Damnjanović, Jelena, Zdravković, Jasmina, Mijatović, Mirjana, "Effect of race 3 of Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici on some tomato cultivars" in Zaštita bilja, 63, no. 1 (2012):22-28,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rivec_116 .