dc.description.abstract | Osnovni principi održive poljoprivrede su veća diversifikacija (združivanje useva, plodored), smanjena ili izostavljena
primena pesticida, gajenje visokoprinosnih sorti otpornih na štetočine, održivo upravljanje resursima,
očuvanje agroekosistema i dr. Pokrovni usevi predstavljaju posebne sisteme gajenja u kojima su glavne funkcionalne
komponente kompeticija i alelopatija. Pokrovni usevi sa većom produkcijom biomase, visinom biljaka
i izduživanjem korenovog sistema su najčešće kompetitivniji. Većina pokrovnih useva pripada: travama (Poaceae),
leguminozama (Fabaceae) i krstašicama (Brasicaceae) koje utiču na zastupljenost korova kroz kompeticiju
za svetlost, vodu, hranljive materije i putem lučenja alelopatskih eksudata. Najčešće gajeni pokrovni usevi se
gaje kao ozimi. Takvi usevi pokrivaju površinu zemljišta tokom zime, popravljaju fizičke i mehaničke osobine zemljišta,
vodni režim, povećavaju sadržaj hraniva, smanjuju nivo zakorovljenosti i doprinose ostvarenju većeg prinosa
glavnog useva.
Ogled je izveden tokom 2014. godine na oglednom polju Instituta za kukuruz u Zemun Polju. Tretmani uključeni
u ispitivanje su bili: V1 – grahorica, V2 – ozimi ovas, V3 – ozimi krmni kelj, V4 – ozimi krmni grašak+ozimi ovas,
V5 – mtrvi organski malč (slama), V6 – grahorica + ozimi grašak, V7 – ozimi krmni grašak, V8 – kontrola (bez pokrovnog
useva). Setva pokrovnih useva je obavljana ručno, u jesen na elementarnim parcelama od 35 m2. Đubrenje
je obavljeno zajedno sa osnovnom obradom zemljišta kako bi se obezbedilo 90 kg P/ha i 60 kg K/ha. Celokupna
količina P i K je uneta sa đubrivom MKP (0:52:34) u jesen a potrebna količina N (urea) je uneta u proleće,
zajedno sa setvom glavnog useva i to 120 kg/ha N (neleguminozni usevi, malč i kontrolna varijanta), 80 kg/
ha N (leguminozni usevi gajeni pojedinačno) i 90 kg/ha N (varijante sa smešama). Preostalih 40, odnosno 30 kg/
ha N, smatra se da je obezbeđeno azotofiksacijom. Košenje pokrovnih useva je obavljeno u maju kada su usevi
bili najbujniji i njihova biomasa je nakon sušenja ostavljena na parcelama kao malč. Kokičar ZP 611k je posejan
ručno u drugoj polovini maja u gustini od 65.000 biljaka/ha. Herbicidi nisu primenjeni. U junu, u fazi intenzivnog
rasta glavnog useva, određen je broj vrsta, broj jedinki i sveža masa korova po m2, nakon čega je usev okopan.
U jesen, nakon berbe, obračunat je prinos kokičara sa 14% vlage.
U godini koja je obilovala padavinama, najmanji broj jedinki i sveža masa korova su utvrđeni na varijanti sa
grahoricom kao pokrovnim usevom (17 jed./m2 i 242,3 g/m2). Najveću masu korovi su imali na V5 i V8 (694,5 g/
m2 i 524,2 g/m2), kao i na varijanti V4 (713,7 g/m2) na kojoj je ostvaren i najveći prinos kokičara (5,41 t/ha). Dobijeni
prinos kukuruza kokičara bio je iznad 5 t/ha na varijantama V3 (5,26 t/ha) i V1 (5,11 t/ha). Za pravilnije zaključke
o uticaju pokrovnih useva na kontrolu korova i produktivnost kokičara u sistemu održive poljoprivrede,
potrebno je uzeti u obzir i rezultate istraživanja koja su nastavljena u 2015. i narednim godinama. | sr |